ISKONSKI PAG

nedjelja, 10.05.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.19.





Koliko puta mi se desilo da sam prošao pored nekog mjesta i da odjednom ugledam nešto što prije nisam vidio, niti to danas izgleda onako kako je to ostalo umemorirano u mojoj glavi.
Tek tada shvatim koliku važnost ima fotografija, koliko ona jedino može svjedočiti vremenu koje prolazi. Tek tada možeš razumjeti da je grad kao i čovjek: stari, mijenja se, svakoga dana.
Tako bih i za ovu fografiju mogao kazati da je kao i pjesma: "Stavi pravu stvar na svoje mjesto".




10.05.2015. u 16:51 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 29.04.2015.

PAŠKI LITNJI KARNEVAL – NAJSTARIJI U HRVATSKOJ




Cera popodne dojde mi prijatej Zoran Huljev veliki veslač riječkog veslačkog kluba "Jadran" i odma mi predaje izvještaj da je bi sa karnevalistima iz Primoštena, ki su bili puni beseda hvale na racun paških karnevalista.


Zoranovim žilama tece Dalmatinska kerv, jer mu je otac iz Primoštena, ali od njega nikada nisan cu da je Dalmatinac, nego uvik i samo Riječanin. On je rojen u Riku i on to tako derži. Kako kerv ni voda dokazuje to da on ipak održava veze sa svojin Primoštencima i tako se cera naša sa njima na piće.
-Pa ca su cinli ti karnevalisti u Riku?
-Imali su nekakov kongres?
-Kongres, ma Bogati, vidiš ni to nisan zna, to ću odma sutra provjerit u novine.
-Slušaj, pričaju mi da su bili na Pag i da su oduševljeni Pagom i ljudima dolje. Da su se tako dobro proveli da treba doći na ljetni karneval u Pagu.
-To se Ti preporucuješ da dojdeš u Pag na karneval.
-Pa ne baš tako, ali ako bude vremena može se i to desit.
-Ajde, baš bi mi bilo drago da dojdeš, pa čemo organizirat posjetu veslačkom klubu u Pag.

Tragom ovoga izvješća prijateja Zorana, danas vidin da se cera u kongresnoj dvorani hotela "Neboder" u Riku održala Proljetna skupština Hrvatske udruge karnevalista (HUK) na kojoj su potvrđena i prihvaćena inicijativa Karnevalske udruge "Markova kumpanija" ku je na toj skupštini predstavlja Branko Barbir, da se "Litnji paški karneval" proglasi najstarijin litnjim karnevalom u Hervatskoj.

Drago mi je da je Branko naglasi da se niki ni javi ili stavi kakav dokaz, da je nidi drujdi organiziran litnji karneval, prije nego ca se to dogodilo u Pag, 1959. godine. Dobro je ca je reka da to možda ni najveći, ni najbrojniji, možda ni najveseliji ili najrasplesaniji, ali da je od današnjega dana sigurno "najstariji" u Hrvatskoj.
Fala dragon Bogu da smo i mi po nećemo prvi u ovoj lipoj našoj državi. Zato san lipo napisa u febraru da se Paški karnevalisti moraju već tad pocet parićivat za 57. Litnji paški karneval, kako predsjednica Karnevalske udruge "Markova kumpanija" nebi morala ponovno reagirat priopćenjem u Novom Listu, kako je Litnji paški karneval najstariji Litnji karneval na Jadranu.

Nakon ovoga priznanja moj prijedlog u tom istom tekstu da se sve ucini da se Paški karneval uvrsti u nematerjalno kulturno dobro Republike Hrvatske, sada ima puni legitimitet.
Još uvik se ima dosta vrimena da se Litnji karneval pripremi u svoj svojoj punini i neka to bude onaj del turističke ponude grada Paga, pa na koncu i celoga otoka, po kome tribamo ostat prepoznatljivi.

29.04.2015. u 22:59 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 26.04.2015.

DOMAĆA RIČ U PAGU





Kada se "Domaća rič" dogodi na otoku koji baštini tri različita jezična izričaja:, cakavski, čakavski i štokavski, onda se mora ustvrditi da je to otok na kojem se može pronaći sve ono što je želja lingvista, da je to prostor za okupljanje i razmjenu ideja i iskustva.


U organizaciji ogranaka Matice Hrvatske Zadra i Paga, 25. travnja 2015. u Kneževom dvoru u Pagu održao se jezikoslovni-pjesnički skup "Domaća rič 12".
Vesna Karavanić u Novom Listu je zapisala u najavi ovog događaja da su ovakvi skupovi od izuzetnog značenja, kako bi se sačuvala i oživjela domaća rič.
Ovaj blog je pokrenut upravo radi toga. U njegovoj najavi stoji: "Ovaj blog će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima", kao doprinos tome potaknut podlistkom (čakavski prilog) "Beseda" koji svaki četvrtak izlazi u sklopu Novog Lista, na ovom blogu pokrenuo sam "slikovni rječnik", u kojem nastojim otrgnuti od zaborava pašku domaču besedu. Jedan od pisaca u podlistku je ustvrdio, da je domaća beseda čuvarica roda i običaja.

Zadnji post na blogu "Šterika", potvrđuje mi da je interes za starom domaćom besedom velika. Nisam ni znao koliko ta domaća beseda znači ljudima koji govore drugačije od nas u gradu Pagu.

Vrime paško težaško

Besedon staron paškon, težaškon
Želi bi kukod pregovorit,
Uranit zoron i za tovaron
U kumpaniju u poje hodit

Želi bi oćutit molitvu i beštemju,
I gonjenje tovarov po putu,
I vonj razmekoćene zemje,
I pismu tićov u prutu

I zdihaj motike u tersju,
I slogu veslov po moru,
Intradu i grozje i pajca,
I domaćega kruva koru

Voli bi sest malo na komin
Pod napon puno saje,
Voli bi da vrime težaško,
Dugo, još dugo traje.

Trebamo učiniti sve kako bismo očuvali materinsku riječ. To se posebno odnosi na nas koji ne živimo u svom rodnom gradu, jer sam siguran da se u nama sačuvala ona starinska - iskonska paška beseda.
Ca Vi mislite?
Samo da popratim da se uporedo sa ovim skupom održavala još jedna manifestacija koja ima tradicionalni predznak, "Ca, ča, što se nekad kuhalo na mom otoku". Cilj ove tradicionalne manifestacije, koja se evo osmu godinu zaredom održava, je predstaviti starinska jela koja su se nekada pripravljala na otoku, a dio njih se i danas priprema.


26.04.2015. u 17:48 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 20.04.2015.

DA SE NE ZABORAVI - ŠTERIKA




Ni baš vrime od šterik, ali me je posjet Majci Božjoj Trsatkoj cera na drugi susret katoličkih obitelji potaka da napišen par besed o šteriki. Na čelu procesije bila je velika zavjetna šterika ku su nosili predstavnici obitelji.


Pasala su vrimena kad svaku malo ni bilo struje, pa ni šterike više ne tribaju kako je nekad bilo. Siguran san da nima kuće u Pag ka u kakov škabelin ili u konobu nima šteriku. Ako ništa drugo, onda blagoslovljenu šteriku ka se duperala i u žalosti i u radosti.


Još mi dušu prene hladan ka i led,
nemir litnje noći kad je umra ded
Kaj šterika stara tlija u postiju
Nana, mater, ćaća gluhe suze liju.

Šterika je beseda ka se dupera na celoj našoj jadranskoj obali. Zac baš šterika, kada imamo i besedu svića za istu stvar? Svića je naša domaća beseda, Dalmatinci receju svića, jer su ikavci, i naši ribari greju po noću lovit ribe na svićaricu, ne na šteriku.


Nisan rojen ić niz dlaku,
Kripeć zavist moćneg svita.
Rod svoj jesan, a i bit ću...
Gorit drito, drito gorit...
I dogorit ka i svića.

Tako je napisa bard dalmatinske besede, Ljubo Stipišić-Delmata, jer svića je u fameji uvik bila ona ka je značila svitlo koje svitli.

Od kuda onda dolazi beseda šterika?
Beseda šterika vuce indoeuropsko porijeklo, dolazi od talijanske besede (candela) stearica, venecijanski sterica. Sada nan je jasno ca su sve Mleci donili u naše krajeve. Štokavci još govoriju lojanica, jer su se te šterike cinle od loja.
Ca se tiće šterike moremo reć da smo bogatiji za jednu besedu, ali isto tako sa svićon i lojanicom nismo izgubili našu domaću pravu besedu.
Zato mi je drago kada san na Trsatu poć u kapleu od šterik, užgat i gedat kao mići plamik derće na vitru, kako pomalo šterika (svića) do kraja dogoruje. To covika spamećuje da je život kratki i da berzo pasa. Život berzo dogori, pa je lipo ki put dobro ucint i nešto dobroga za sobon pustit.

Imam osjećaj da ta beseda pomalo pada u zaborav. Judi, nekad nisu mogli bez šterike. Ona je bila jedina svitlost u kući. Više put je stala na cred stola zalipjena na pijatelcić i ćuhala ca se govori. Ona je bila ta ka je kupila judi oko sebe, igrale su se karte, pivalo, molilo. Nima više toga.

Crikve su ostala mista di šterika ni zaboravjena. Svitli na oltarima i označava da je Krist sa namin. Svaki od nas kršćana time je pozvan da bude šterika.

"Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući." (Mt. 5,)

20.04.2015. u 20:52 • 0 KomentaraPrint#

subota, 18.04.2015.

SVJETSKI DAN PRODAVAONICA PLOČA





Dan prodavaonica ploča i ove će se godine obilježiti u svim većim gradovima u zemlji. Bilo bi dobro prije ovoga posta, pročitati post od 21.04.2012. na ovom istom blogu, kao uvod u doprinosu razumjevanja i značenja ovoga dana.


Ove godine dvije su me stvari navele da napišem post. Prvo, dali je Pag ikada bio zastupljen na vinilu?, a druga je da klapa "Sol" ove godine neće biti dio putujućeg festivala MIK.
Odgovor na prvo pitanje je: da, Pag je bio zastuljen na pločama zbilo se to 1980. godine, prošlog stoljeća, kada su "Opatijski Suveniri" izdali singl: "Na Pagu škoju sam rojen" i "O lipi Pagu moj".


Iste godine dogodila se i promocija te singlice na prepunoj pijaci, gdje su "Opatijski Suveniri" i njihov vođa Duško Paro, za sva vremena zlatnim slovima ostali upisani u glazbenu povijest Paga.

5. travnja 2013. odlukom Gradskog vijeća Paga, glazbenik Duško Paro u znak priznanja za izuzetan doprinos u promicanju "rodnog" grada Paga dobio je Nagradu Grada Paga.
Klapa "Pag" koju je 1980. godine, osnovao glazbenik Jure Maržić, također je snimila jedan nosač zvuka.

Tako su dva susjeda iz iste ulice i dva vrijedna glazbenika i glazbena pedagoga, dali ogroman doprinos paškom glazbenom stvaralaštvu.
Ovogodišnje 51. izdanje Festivala Melodije Istre i Kvarnera posjetiti će pet gradova, zaobići će naš otok, niti će Pag biti zastupljen sa klapom "Sol", koja ove godine ne nastupa na putujućem festivalu.

Klapa "Sol" prvi puta nastupa na MIK-u 2008. sa skladbom "Labain", ujedno i prva klapa koja samostalno nastupa na putujućem festivalu, ostavlja izuzetan dojam, za što dobiva i svoju prvu nagradu za naboljeg debitanta, te onu najvažniju, treću nagradu publike.
Sljedeću festivalsku godinu 2009. klapa "Sol" nastupa sa pjesmom "Škapular", koja nije ostavila značajniji trag među publikom, ali je to kontinuitet nastupanja klape "Sol" i priprema za nešto veliko.
2010. godine, klapa "Sol" na MIK-u nastupa sa pjesmom: "Boduli su duša od Kvarnera", koja odmah u samom početku njenog izvođenja pokazuje da bi to mogla biti svojevrsna "bodulska himna". Paška klapa "Sol" je zadobila srca bodula i uvjerljivo pobjedila na MIK-u. Prva pobjeda Pažana na jednom glazbenom festivalu.

Sljedeća godina 2011. ostavila je trag sa gorčinom, o kojem se više pisalo o namještanju glasova za ukupnu pobjedu klape "Sol", nad tada uvjerljivim Alenom Polićem. Tu godinu klapa "Sol" nastupa sa pjesmom "Mediteraneo" i osvaja drugu nagradu publike.
2012. klapa "Sol" pripremila je strategiju na koji način demantirati sve glasine o namještanju rezultata i kako se na pošteni način može opet zadobiti srca publike i biti sveukupni pobjednik festivala. Pjesma "Dalmacija di Kvarner bušiva" bila je ukupni pobjednik putujućeg festivala. Branko Barbir kao autor svih kompozicija do tada je na svoj specifičan način dao jednu dimenziju više festivalu Melodije Istre i Kvarnera.
2013. godine klapa "Sol" je na MIK-u sa svojom pjesmom "Afitanca", a 2014. sa pjesmom "Dota".
Sedam godina za redom klapa "Sol" ostavlja veliki trag na putujućem festivalu i zlatnim slovima ostaje upisana u povijest ovog festivala. Na kraju se broje samo pobjednici, a klapa "Sol" je dva puta bila na najvećem tronu festivala.

Prvi puta MIK je gostovao u Pagu 1980. godine, pa iz teksta možemo zaključiti da je to godina koja u glazbenom smislu za grad Pag znači jako puno. Promocija prve singl ploče sa popularnom pjesmom Opatijskih Suvenira, osnivanje klape "Pag" i gostovanje putujućeg festivala MIK-a, događaji su koji se u mom Pagu ne smiju zaboraviti.

Svim ljubiteljima glazbe, pogalvito onima koji su sačuvali gramofone i gramofonske ploče želim da današnji dan provedu uz svoje kolekcije ploča i uživaju u glazbi.

18.04.2015. u 11:17 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2015  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "Pag-isto, a drugačije" prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se