ISKONSKI PAG

nedjelja, 07.02.2016.

33. MEĐUNARODNI RIJEČKI KARNEVAL





Red je kako i svako godišće donit slikovno izvješće sa 33. Međunarodnog karnevala u Riku, ki je vo godišće okupi više od deset ijad maškar, 110 karnevalskih grupa, od kih 73 imaju kako oni to zoveju "alegorijska kola". Da ih je u Pag toliko koliko ih je na karneval u Riku, sve paške ceste bismo badava ucinli.
Mašakranu povorku je predvodi Meštar Toni, sa krajicon Sandrom, naravno Obi sa njima u fraku. Ki je ono broj fraka, pitaj dragoga Boga? Gradska glazba Trsat sa Morčićima su ukras povorke.
Pa da ja previše ne tlapim triba od 500 slik izabrat ono najboje i najinteresantnije.
Ovako je pocelo:


meštar Toni i krajica karnevala

gradonačelnik u fraku

gradonačelnika i meštra pratiju morčići

da ne zaboravim Trsatske glazbare

bilo je i paških unukov u karnevalu, kako maškaranih, tako i gologa obraza, on je zametski zvončar, mat mu je Grujicinka, ovoga u civilo znate

njemu je mat Fabijanika iz Šimuni, on je zametski zvončar, zove se Antonio i poznati je rukometaš

njemu je ded Oguić iz ulice 5.aprila, on je zubar i kunjado sestri mu

Korzo je centar mašakranog svita, barem u Hrvatskoj

kod Vele pijace već prolaziju "alegorijska kola", a ima ih koliko ti serce želi

na rivu svake versti maškar, neće mi kartica odlit ako ovako nastavin

doveli su i dr.Božu na rivu sa svojim marionetama

Mateo se ne odvaja od zvončara, pa ma ki bili

ovaj mali ga uci kako se to radi

grupa svih boja, svih mogućih značenja, da covik ne veruje

bilo je i papiga

i oni ca letiju unebo sa balunima

tu su i zmajčeki, svi u zeleno

riječke dizalice, a ki bi njih diga?!

belo-plavi glazbari iz svetog Jakova i Mateo sa njima svira bubanj

bele vještice u akciji i višćuni

pehinarska gospoda

sva moguća prevozna sredstva

i senjani su došli sa motoron

nikad prežaljena buba dobro dojde za karneval

more i na biciklu

traktora svih versti i svih boja

bilo ih je ki su bili ljuljačke

ovakav vozni park, nima ni Autotrans

bilo je i lipih maškar, osmišljenih, ovi su došli iz Makedonije

i ovakvih, ke se rugaju

lipe kako sunce

i one ca poruke šajeju i kada su u maškare

indijanke

ništa bez crikve, od fratrov

uz biskupov blagoslov na prag kafića

ni falilo ni fureštoga svita od svih strana svita i to maškaranih

i ona ca je došla samo slikivat

došli su Dondolaši, Mateo ih je jedva doceka

Fran je avancira u maloga kapa, stari Dondolaši su parićani

Korzo je pocelo gorit, mi smo zdurali pervih pet uri, još je toliko ostalo pred maškaramin pa neka in Bog da snage da sve to zduraju, a ja sam Vam samo pokazao deset posta od onoga ca san slika.

07.02.2016. u 22:08 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 03.02.2016.

PLODOVI RODITELJSKIH PORUKA




Tmurni zimski dan, tmurno i ozračje. Povod mog dolaska u Pag je bila ostavinska rasprava mojeg oca. Prije nego sam pristupio tom formalnom činu kod Javnog bilježnika, posjetio sam očev grob i nedavno mu preminulog rođaka Ante Redića-Žgorića. Ante ga je ispratio na vječni počinak, načet svojom bolešću nagovjestio je i svoj odlazak, što se eto nakon tri mjeseca obistinilo.


Čin ostavinske rasprave možeš doživjeti jednom ili dva puta pod uvjetom da nadživiš svoje roditelje. Ovaj čin je u meni izazvao duboke emocije i bilo se teško suspregnuti njima, bez obzira dali si nešto nasljedio ili nisi. Ovim činom Mate Maričević je izbrisan iz svih knjiga, iz svega onoga što je glasilo i bilo njegovo vlasništvo. To je njegov administrativni kraj. Time je Mate Maričević otišao u vječnost i ostati će prisutan među nama, samo onoliko koliko ćemo ga se sjećati i posjećivati njegovo posljednje počivalište.

Pag?, ta moja velika nepoznanica, ovim činom je sve više i sve dalje od mene. Trudim se cijeloga života biti odan Gradu. Ovaj blog je također zalog tome. Svi oni koji mi daju podršku u pisanju ovoga bloga i nećete vjerovati da ih je više koji nisu Pažani, je moja jedina veza, moja jedina povezanost sa mojim "rodnim" Gradom Pagom. Uopće ne mislim da ovime radin nešto "važno", emocionalno ili poslovno, ustvrdio bih više zabavno i korisno za sve one koji rado dolaze na ovaj blog.

Vidim da Pag ne miruje, da se radi, priprema se za ono što je ispred njega. Dolazi Uskrs, vjerujem da će tada biti i prvih gostiju, tada će sve živnuti i krenuti onim putem kojeg u Pagu mnogi očekuju.

Od roditelja nasljeđuješ i neke talente, neke osobitosti po kojima si prepoznatljiv. Ako osobitosti mojih roditelja ljudi prepoznaju u meni, meni je to najveća dobit, veća od bilo kojeg materijalnog. Sjećanja i zajednički trenuci su oporuka koju niti jedan Javni bilježnik, niti jedan sud ne može osporiti.

03.02.2016. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#

subota, 30.01.2016.

SVA TA PUSTA GODIŠĆA




Više put me judi pitaju od kada postoji Paški karneval i tradicija maškarivanja ja odma odgovorin "odvavik". Tradicija maškarivanja u gradu Pagu datira puno stoljeća unazad kojon domaći narod pokažuje svoje osjećaje.


Nikada ni bilo važno ki si, ca si i od koga roda dolaziš, važno je bilo samo uživat u maškarama.
Istina je da se vlast uvik bojala maškar, jer njihova kritika i šulaci uvik su na svitlo dana donisili sve njihove falinge.
Kada su i branili maškare, one su opstale sve do današnjih dana, a više i nima mista di se ne govori ili ne piše o tradiciji održavanja karnevala i maškaranih tanci. Sada, ili san ja amnestičan ili san neuk ili previše volin Paški karneval, da ne mogu verovat da Vir ima tradicionalni karneval. Neka in bude, neka se judi veseliju. Ki in to more zabranit?, ka vlast in more reć da to ne smiju cint. Ali da je on tradicionalan, zato nebi stavi ruku u oganj.

Mene više muci ca se uglavnom mladost skupja po paškim maškaranim tancima. Da nima socija, reka bi da je stariji svit u Pag zaboravi ca je to maškarivanje i karneval
Na kraj bi se moga upitat koliko je maski kroz spomenuta stoljeća pasalo Paškin karnevalon? Koliko bi stranica ima libar Paških maškaranih memoara, i ca bi se sve moglo pročitat u tim recima, i ca bi bilo između njih? Koliko lipih životnih štorija a i onih drugih, bi bilo u ton libru. Na koliko njih bi mo se nasmijali, na koliko bimo slegnuli ramenima i koliko god mi to želili ili ne, bismo mogli reć, ipak, život ni bajka? I baš zato ca je život takav kakav je, ki put nan je lipo, ki put nan je ružno, maškarani tanci dojdeju kao misto di sve svoje brige moremo uternut uz žmuj dobrog vina, i jedina suza koja coviku dojde na oci je suza smiha.

I zato ne cekajte, nego se maškarajte bilo kako, gologa ili pokrivenog obraza i uživajte u svon bogastvu karnevala, kako biste spasili sebe, a u cast svih onih i svega onoga ca se u Pag dogajalo u maškarama, od stoljeća sedmog, sve do danaska.

30.01.2016. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 17.01.2016.

SAKRISTANKA IVANKA VALENTIĆ





14. 01. 2016. na Svečanoj Večernjoj uoči blagdana sv. Stošije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, podjelio je plakete zaslužnim vjernicima koji hrabro služe Crkvi u znaku svjedočanje vjere, ufanja i ljubavi prema svima koji su potrebiti ljudske pažnje i pomoći.
Među laureatima bila je sakristanka Stolne crkve u Pagu Ivanka Valentić, koja revno vrši tu službu od 1989. godine.


Tko je sakristan?
To je osoba koja se brine za crkvu, crkveno ruho i posuđe te pomaže svećeniku pri službi Božjoj. Brine za sakristiju kao poslužitelj. Sakristan dolazi od latinske riječi "sacer" – svet, jer se bavi "svetim radnjama", pa od tuda i riječ sakristija (hrv. posvetionica), prostor gdje se čuvaju predmeti potrebni za sveto bogoslužje.

Mogao bih ustvrditi da je sakristan desna župnikova ruka, jer se brine za sve ono što se odnosi na crkvu. U mnogim situacijama mnogi se vjernici najprije obraćaju sakristanu, pa tek onda župniku nakon što dobiju informacije koje ih interesiraju.

Vjerujem da naša sakrstanka Ivanka, kako mi u Pagu nazivamo sakristana znade mnoge tajne naše Stolne crkve. U njezinom 27. godina služenja paškoj crkvi izmjenila su se i četri župnika: don. Frane Mandić, don. Srećko Frka – Petešić, don. Igor Ikić i don. Zdenko Milić. Svatko od njih nosio je svoje nakane, svoje običaje, svoj odnos prema vjerskoj zajednici. Svemu tome gordo je svjedočila sakristanka Ivanka. Sigurno da je najveću potporu imala u časni Miljenki Biošić koja ju je u svemu podržavala i svesrdno joj pomagala.
Od srca čestitam Ivanki na ovom vrijednom priznanju, koji će je biti poticaj da i dalje revno služi i vodi brigu o našoj Stolnoj crkvi.


sa časnom Miljenkom


sa don. Zdenkom Milićem novoimenovanim zadraskim kanonikom


sa don. Igorom Ikićem


uz pašku podršku Ivanke Bakike, Marice Madonke, bogoslova Tomislava i časna Miljenka


sa Vesnom Škunca, koja je fotografirala u Zadru.

17.01.2016. u 16:54 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.01.2016.

don. GAŠPAR DODIĆ IMENOVAN KANONIKOM ZADARSKOG KAPTOLA




Šutnjom paških portala, a tragom novinske vijesti doznajem da je u subotu 9.siječnja 2016. zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić imenovao šestoricu novih kanonika Stolnog kaptola svete Stošije, među kojima je i don. Gašpar Dodić predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, župnik Paga i dekan Paškog dekanata.
Novi članovi Stolnog kaptola sv. Stošije uvedeni su u zbor zadarskih kanonika na blagdan Krštenja Gospodinova u nedjelju 10.siječnja na svečanom misnom slavlju kojeg je predvodio zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić.
Ovom prilikom čestitam don. Gašparu na imenovanju i dužnosti koju će obnašati unutar kaptola.


Ovim činom zadarski nadbiskup daje do znanja da će nastaviti tamo gdje su njegovi prethodnici stali i da mu nije sve jedno tko će biti na čelo Paškog dekanata, znajući da su tri kanonika prije don Gašpara vodili pašku stolnu crkvu, a to su redom bili: don. Grgo Batur, don. Frane Mandić i don. Srećko Frka Petešić.
Paška crkva nosi titulu "Zborne ili kolegijalne" crkve, zato što je imala svoj kaptol. Smrću mons. Josipa Felicinovića paški kaptol je ostao bez svojeg kanonika.

Kaptol (lat. capitulum), u katoličkoj crkvenoj organizaciji, zbor je svećenika, koji savjetom i djelom pomažu biskupa u vršenju njegovih funkcija u dijecezi, biskupski senat ili vijeće. Kaptol je katedralni (capitulum cathedrale), ako se nalazi u sjedištu samog biskupa, kao što je zadarski kaptol, te kolegijalni (capitulum collegiale ili collegiatum), ako se nalazi u kojem drugom mjestu dijeceze izvan tog sjedišta, kao što je bio naš paški kaptol.
Članovi kaptola su kanonici, pojedini od njih vrše posebne dužnosti, kao što je don Gašparu dodjeljena dužnost teologa pri zadarskom kaptolu. Oni su u koru katedrale molili časoslov, obavljali bogoslužje i ispovijedali u stolnoj crkvi.
Paški kaptol dao je dosta uglednih svećenika i biskupa. Paški kaptol u jednom dijelu svoje povijesti imao je svog nadpopa (ancipret) koji je bio mitronosan, što znači da je imao pravo nositi biskupsku kapu (mitru).
Grb paškog kaptola po dr. Marku Lauru Ruiću, daje nam do znanja da loš glas koji je pratio paški kaptol i nejedinstvo svećenstva govori nam zašto paški kaptol nije nikada uzdugnut na čast biskupije


11.01.2016. u 22:38 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< veljača, 2016  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN



Potaknut knjigom Slobodana Prospera Novaka, "101 DALMATINAC I PONEKI VLAJ", u kojoj autor navodi da je iz nostalgije i znatiželjom ljudi koje je poznavao napisao ovo djelo i posvetio ga svim Dalmatinkama koje su stajale iza ljudi koje je predstavio i opisao u ovoj knjizi.
Mene je ka ovom djelo isključivo vodio interes da vidim, dali je autor uvrstio kojeg pažanina među te dalmatinske velikane, i doista jedan vrsni paški muž dobio je svoje mjesto kraj ovih velikih dalmatinaca, riječ je o Bartolu Kašiću.
Čitajući ovu knjigu Slobodana Prospera Novaka, došao sam do toga da bi Dalmacija bila uskraćena za jedno dobro djelo u kojem su predstavljeni svi dalmatinski muževi koji su ostavili duboki trag u povijesti Dalmacije, a i šire.
Ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj, pronaći, 101 Pažanina za koje osobno, tako i općenito smatram da zaslužuju posebno mjesto u paškoj povijesti. Razmišljao sam dali u ovih 101 uvrstiti samo one pažane koji su isključivo rođeni u Gradu Pagu, ili i sve one ostale koji su po roditeljima pažani, ali nisu rođenu u gradu Pagu, kao i oni koji su imali sreće roditi se u gradu Pagu, a da ni po roditeljim nisu pažani. Svi navedeni zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
Vrijeme je, dakle, da predstavim sve one pažane koji su ostavili traga u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti i čime su se bavili, odnosno bave.

101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se