ISKONSKI PAG

srijeda, 29.07.2015.

IN MEMORIAM DON SREĆKO FRKA PETEŠIĆ 1941 – 2015 POČASNI GRAĐANIN GRADA PAGA







U Zadru je 27. Srpnja u 74. godini života 50. godina svećeništva u Općoj bolnici preminuo don. Srećko Frka Petešić, počasni građanin Grada Paga, svećenik Zadarske nadbiskupije, kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije, župnik Radovina i ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru.
Don Srećko je rođen u Salima 15. listopada 1941. god., a za svećenika je zaređen u Zadru 29. Lipnja 1966. godine.
Obnavljao je mnoge dužnosti unutar Zadarske nadbiskupije, a najviše se zadržao kao župnik župe Uznesenja BDM (1992-2008) i dekan Paškog dekanata.
Neumorni graditelj za vrijeme svojeg bivstvovanja u Pagu obnovio je zbornu pašku crkvu, svetište Gospe od Starog Grada, crkve. Sv. Frane i sv. Jurja te je radi toga postao počasni građanin Grada Paga.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 30. Ožujka 2009. Don Srećko Frka Petešić proglašen je počasnim građaninom Grada Paga i tom prilikom je izjavio: „S ponosom sam obavljao dužnost nadžupnika u Pagu kroz šesnaest godina bio sam građanin Paga, a sada ću s ponosom biti počasni građanin.“
Don Srećko će biti pokopan u obiteljskoj grobnici u svojim rodnim Salima u 18,00 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine !

29.07.2015. u 11:40 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 27.07.2015.

PAŠKA ŽENSKA KLAPA „PERUŽINI“






Od mojeg dolaska u svoj rodni Pag još u lipnju mjesecu do danas pratim žensku klapu „Peružini“ kroz mnoge nastupe koji su organizirani u gradu.


Izuzetno je teško iz perspektive običnog pisača bloga donjeti neki sud koji bi upotpunio sliku o jednom „kolektivu“ koji uspješno djeluje, a da mu se i ne pridaje neko veliko značenje.

Paška klapska svakodnevnica svodi se na dva slova, a to su ženska klapa „Peružini“ i klapa „Sol“ koja diše na škrge, koliko god oni to htjeli priznati ili ne.
U razgraničenju klapskog pjevanja kada su u pitanju „Peružinke“, onda na Pijaci paška klapska opozicija uvijek ima ono „je ali“, klasično paški.
Premda smo bili zaluđeni trijumfima klape „Sol“ sa razlogom i poštovanjem, ženska klapa „Peružini“ ipak baštini drugačiji da ne kažem tradicionalni način pjevanja, koji u širim krugovima ne nailazi na plodno tlo.

Na pojavu ženskih klapa u Omišu, nekada se gledalo kroz kuriozitet i sa vidljivim simpatijama. Danas je žensko klapsko pjevanje uzelo toliko maha da je Omiški festival nezamisliv bez ženskih klapa.
„Peružinke“ su ove godine nastupile na prvoj izlučnoj večeri Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, i kako same naglašavaju, bez obzira što nisu uspjele izboriti mjesto u finalnoj večeri, zadovoljne su svojim nastupom i izvedbom u izuzetnoj jakoj konkurenciji dalmatinskih klapa. Takmičiti se ne znači uvijek i pobijediti, ali treba stremiti tome da ćeš sljedeći puta baš ti biti taj koji će se popeti na najviše postolje, to je sportski i to jako dobro znam. Za to treba puno rada i truda, a siguran sam da to „Peružinkama“ ne nedostaje.

Opće je poznato da su izvorni napjevi oskudni tipično ženskim skladbama, dok su postojeće harmonizacije i melodijske linije primjerenije uglavnom muškim vokalima, što je godinama remetilo ravnotežu između ženskog i muškog klapskog pjevanja.
Klapa „Peružini“ dokazuje nam da tradicionalno pjevanje ne gubi sjaj, nego štoviše pretočeno i ispolirano uklopljenih vokala („Naranža“), oplemenjena širom harmonijskom lepezom čovjeka čija se ruka osjeti u radu sa klapom, riječ je dakao o gospodinu Bojanu Pogrmiloviću, daje dimenziju više klapi „Peružini“.

Ne mogu pouzdano tvrditi, ali mi se čini da se niti jedna članica ne bavi glazbom profesionalno, ali se ne može sakriti njihova velika ljubav prema glazbi, čime pokazuju da i one koje se amaterski bave pjevanjem mogu biti izvrsne pjevačice.
Što se tiće ženskog klapskog pjevanja u gradu Pagu „Peružinke“ treba podupirati i davati im potporu u svim vidovima kako bi opstojale i nesmetano dalje djelovale.

Na samom kraju ću zabilježiti da sam sa Sanjom Sabalić-Dobrijević, svirao u školskom tamburaškom orkestru i sjećam se Sanjinih vokalnih početaka, možda će i kod Sanje probuditi sjećanja na naše glazbene početke.

Na njedrima mirnog mora,
Zaspao je val,
To se njime igra, šali
Vjetar Maestral.



Uz taj toliko željeni vjetar poglavito u ovim ljetnim vrućinama želim članicama ženske klape „Peružini“ mirno more i puno volje da ustraju na putu kojim su krenule.



27.07.2015. u 14:48 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 23.07.2015.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA ELVISA ŠMITA





56. tradicionalno zdanje paškog litnjeg karnevala započelo je otvaranjem foto izložbe Elvisa Šmita pod nazivom „Karnevale Dobro Moje“.
Autor je sam otvorio izložbu kazavši: „karneval je vrijeme kada nema puno govorancija, nego uživanja u karnevalskim čudima, pred Vama su fotografije, na gušternu ima za pit, pa uživajmo.“


Legendarni Toma Bebić u svojoj najizvođenijoj klapskoj pjesmi „Kaleto moja draga“ kaže:
„A, murtila i lancuni,
Lipo rese moju kalu.“

Atrij Kneževa dvora kao Bebićevu kalu, umjesto murtile i lancuna, resile su Elvisove fotografije Paškog karnevala.

Šmit je sinoć dokazao kako je fotografija bilježenje trenutka, a iz svake izložene fotografije iščitao sam mnoštvo detalja, čak doživio atmosferu, iz pojedinih kadrova i osjetio emociju koja ovim fotografijama daje dodatno bogastvo, zato ću svoje impresije sa izložbe završiti stihovima Tome Bebiće iz iste pjesme:
„Kaletica moja mala,
Za me ništa lipjeg nima,
Kad se sitin starih (karnevalskih) dana,
Svaki kamen (slika) ništo priča.“



Vrijedi pogledati ovu izložbu.

23.07.2015. u 14:18 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 09.07.2015.

15. GODINA OD MLADOMISNIČKOG SLAVLJA don. DARIA TIČIĆA





Vrijeme nezaustavljivo ide. Ne okreće se za sobom i ne čeka. Sa njime prolaze i svi trenuci našeg života pa ma kakvi oni obili. Što je sve čovjek uspio smisliti, što je sve pokušao uraditi kako bi zaustavio vrijeme? Puno je toga čovjek uspio, samo jedno nije - da zaustavi vrijeme.
Na današnji dan pred petnaest godina don. Dario Tičić slavio je svoju mladu misu u prepunoj Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja u Pagu. Nije to veliki odmak vremena za povijesne prilike, ali nije ni mali. Mnogi učesnici toga dođaja više nisu među nama, to potvrđuje da vrijeme nezaustavljivo kroči prema naprijed.


Taj dan Zborna crkva je bila premalena da bi primila sve koji su stigli na to slavlje, roditelji sa bratom Tonćom, mnogobrojna rodbina, brojni crkveni dužnosnici i prijatelji don. Daria Tičića ispunili su „Velu crikvu“. Bilo je to veliko slavlje, i izniman događaj kako za cijelu pašku župnu zajednicu, tako za grad Pag, pa u konačnici i za cijeli otok. Do tada je prošlo 60 godina od kada je bila mlada misa u gradu Pagu.

Uz slavljenika, oko oltara bili su tadašnji nadžupnik don. Srećko Frka Petešić i naš Pažanin pok. don. Živko Kustić i ostali svećenici koji su nazočili misnom slavlju.

Don. Živko Kustić je povodom mlade mise don. Daria Tičića između ostalog kazao: „ Potresen sam ovih dana, godinama sam čeznuo da se prekinuti niz svećeničkih zvanja u Pagu nastavi. Moja mlada misa nije bila ovdje, ja sam u drugoj biskupiji, ali kao svećenik Pažanin stalno sam molio Boga da mi ne da umrijeti dok ne vidim pravog Pažanina svećenik.“

Paški nadžupnik don. Srećko Frka Petešić je u svojoj homiliji naglasio, da je duhovni poziv tajanstven, i da Bog dugo traži onoga tko će se odazvati njegovom pozivu.

Na kraju se don. Dario najprije zahvalio svojim roditeljima koji su ga sa puno razumijevanja pratili na putu do svećeništva. Zahvalio je i svim župljanima koji su svojim molitvama stremili da istraje na ovom putu.

Don. Dario je za medije tada izjavio: „Moje je zvanje veliki ponos moje župe, a za mene također ponos ali i velika odgovornost i pomalo strah. Biti svećenik nakon 60 godina puno govori i obećava, ali i puno traži. No, u tome sam prije svega svjestan da sam čovjek malen i slab, ali dajem se u Božje ruke, pouzdajem se u Boga, od Njega primam snagu i idem naprijed. Vrijeme u kojem živimo je teško – ono traži svjedoke Božjeg milosrđa. Važno je današnjem čovjeku posvijestiti da ga Bog ljubi i čeka, da Bog s čovjekom ozbiljno računa.“

Želim don. Dariu obilje Božje providnosti da ga i dalje vodi na putu kojim je kročio, kako bismo svi zajedno rasli na čvrstim temeljima vjere, nade i ljubavi.




Don. Dario Tičić, don. Srećko Frka Petešič i don. Zdenko Milić sa odmakom od četrnaest godina.

09.07.2015. u 10:56 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 07.07.2015.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA VESNE KARAVANIĆ





U Kneževom dvoru u Pagu sinoć je otvorena prva samostalna izložba fotografija Vesne Karavanić, pod nazivoma „Uvik mi pričaš“ u organizaciji Paškog kulturnog ljeta.



Vesna Karavanić je članica Foto kluba Pag pa su se kao uvodničari sa nekoliko riječi nazočnima obratili Ivo Šupraha koji je postavio izložbu i Predsjednik Foto kluba Pag, Elvis Šmit.

Nakon toga nam se sa nekoliko svojih impresija obratila i sama autorica fotografija Vesna Karavanić, koja se zahvalila svima nazočnima kao i onima koji su dali svoj posebni doprinos u ostvarenju ove izložbe.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Paga, gospodin Željko Maržić, koji je naglasio da nam se Vesna sada predstavlja i kao vrsna fotografkinja, osim što je i vrsna novinarka. Da smo njene uradke mogli pratiti i kroz pisane tekstove, ali novinska fotografija nije nikada kao fotografija koja se na ovakav način prezentira. Gradonačelnik je naglasio da fotografija govori više od tisuću riječi, i prepustio nas da uživamo u tih tisuću riječi Vesne Karavanić.

Cijelu ovu svečanost uveličala je ženska klapa „Peružini“, svojim zvonkim glasovima pred svoj nastup na Omiškom festivalu klapa.

Što kazati o samim fotografijama?! Moje skromno poznavanje fotografskog izričaja navodi me da u ovim fotografijama primjećujem granice između stvarnog i imaginarnog, gdje nas je Vesna na svoj način uvela u sve čari ovoga grada, naglasak stavljajući na njegove ljude i njegovu kulturnu baštinu. Stekao sam dojam da je u fotografsku sliku uvela sebe samu da bi na maštovit i origanal način pokazala nam svu ljepotu kraja u kojem živimo.

Izuzetno sam bio sretan da sam dio zajednice koja se zove Foto klub Pag.


07.07.2015. u 00:06 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2015  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "Pag-isto, a drugačije" prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se