ISKONSKI PAG

nedjelja, 26.04.2015.

DOMAĆA RIČ U PAGU





Kada se "Domaća rič" dogodi na otoku koji baštini tri različita jezična izričaja:, cakavski, čakavski i štokavski, onda se mora ustvrditi da je to otok na kojem se može pronaći sve ono što je želja lingvista, da je to prostor za okupljanje i razmjenu ideja i iskustva.


U organizaciji ogranaka Matice Hrvatske Zadra i Paga, 25. travnja 2015. u Kneževom dvoru u Pagu održao se jezikoslovni-pjesnički skup "Domaća rič 12".
Vesna Karavanić u Novom Listu je zapisala u najavi ovog događaja da su ovakvi skupovi od izuzetnog značenja, kako bi se sačuvala i oživjela domaća rič.
Ovaj blog je pokrenut upravo radi toga. U njegovoj najavi stoji: "Ovaj blog će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima", kao doprinos tome potaknut podlistkom (čakavski prilog) "Beseda" koji svaki četvrtak izlazi u sklopu Novog Lista, na ovom blogu pokrenuo sam "slikovni rječnik", u kojem nastojim otrgnuti od zaborava pašku domaču besedu. Jedan od pisaca u podlistku je ustvrdio, da je domaća beseda čuvarica roda i običaja.

Zadnji post na blogu "Šterika", potvrđuje mi da je interes za starom domaćom besedom velika. Nisam ni znao koliko ta domaća beseda znači ljudima koji govore drugačije od nas u gradu Pagu.

Vrime paško težaško

Besedon staron paškon, težaškon
Želi bi kukod pregovorit,
Uranit zoron i za tovaron
U kumpaniju u poje hodit

Želi bi oćutit molitvu i beštemju,
I gonjenje tovarov po putu,
I vonj razmekoćene zemje,
I pismu tićov u prutu

I zdihaj motike u tersju,
I slogu veslov po moru,
Intradu i grozje i pajca,
I domaćega kruva koru

Voli bi sest malo na komin
Pod napon puno saje,
Voli bi da vrime težaško,
Dugo, još dugo traje.

Trebamo učiniti sve kako bismo očuvali materinsku riječ. To se posebno odnosi na nas koji ne živimo u svom rodnom gradu, jer sam siguran da se u nama sačuvala ona starinska - iskonska paška beseda.
Ca Vi mislite?
Samo da popratim da se uporedo sa ovim skupom održavala još jedna manifestacija koja ima tradicionalni predznak, "Ca, ča, što se nekad kuhalo na mom otoku". Cilj ove tradicionalne manifestacije, koja se evo osmu godinu zaredom održava, je predstaviti starinska jela koja su se nekada pripravljala na otoku, a dio njih se i danas priprema.


26.04.2015. u 17:48 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 20.04.2015.

DA SE NE ZABORAVI - ŠTERIKA




Ni baš vrime od šterik, ali me je posjet Majci Božjoj Trsatkoj cera na drugi susret katoličkih obitelji potaka da napišen par besed o šteriki. Na čelu procesije bila je velika zavjetna šterika ku su nosili predstavnici obitelji.


Pasala su vrimena kad svaku malo ni bilo struje, pa ni šterike više ne tribaju kako je nekad bilo. Siguran san da nima kuće u Pag ka u kakov škabelin ili u konobu nima šteriku. Ako ništa drugo, onda blagoslovljenu šteriku ka se duperala i u žalosti i u radosti.


Još mi dušu prene hladan ka i led,
nemir litnje noći kad je umra ded
Kaj šterika stara tlija u postiju
Nana, mater, ćaća gluhe suze liju.

Šterika je beseda ka se dupera na celoj našoj jadranskoj obali. Zac baš šterika, kada imamo i besedu svića za istu stvar? Svića je naša domaća beseda, Dalmatinci receju svića, jer su ikavci, i naši ribari greju po noću lovit ribe na svićaricu, ne na šteriku.


Nisan rojen ić niz dlaku,
Kripeć zavist moćneg svita.
Rod svoj jesan, a i bit ću...
Gorit drito, drito gorit...
I dogorit ka i svića.

Tako je napisa bard dalmatinske besede, Ljubo Stipišić-Delmata, jer svića je u fameji uvik bila ona ka je značila svitlo koje svitli.

Od kuda onda dolazi beseda šterika?
Beseda šterika vuce indoeuropsko porijeklo, dolazi od talijanske besede (candela) stearica, venecijanski sterica. Sada nan je jasno ca su sve Mleci donili u naše krajeve. Štokavci još govoriju lojanica, jer su se te šterike cinle od loja.
Ca se tiće šterike moremo reć da smo bogatiji za jednu besedu, ali isto tako sa svićon i lojanicom nismo izgubili našu domaću pravu besedu.
Zato mi je drago kada san na Trsatu poć u kapleu od šterik, užgat i gedat kao mići plamik derće na vitru, kako pomalo šterika (svića) do kraja dogoruje. To covika spamećuje da je život kratki i da berzo pasa. Život berzo dogori, pa je lipo ki put dobro ucint i nešto dobroga za sobon pustit.

Imam osjećaj da ta beseda pomalo pada u zaborav. Judi, nekad nisu mogli bez šterike. Ona je bila jedina svitlost u kući. Više put je stala na cred stola zalipjena na pijatelcić i ćuhala ca se govori. Ona je bila ta ka je kupila judi oko sebe, igrale su se karte, pivalo, molilo. Nima više toga.

Crikve su ostala mista di šterika ni zaboravjena. Svitli na oltarima i označava da je Krist sa namin. Svaki od nas kršćana time je pozvan da bude šterika.

"Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući." (Mt. 5,)

20.04.2015. u 20:52 • 0 KomentaraPrint#

subota, 18.04.2015.

SVJETSKI DAN PRODAVAONICA PLOČA





Dan prodavaonica ploča i ove će se godine obilježiti u svim većim gradovima u zemlji. Bilo bi dobro prije ovoga posta, pročitati post od 21.04.2012. na ovom istom blogu, kao uvod u doprinosu razumjevanja i značenja ovoga dana.


Ove godine dvije su me stvari navele da napišem post. Prvo, dali je Pag ikada bio zastupljen na vinilu?, a druga je da klapa "Sol" ove godine neće biti dio putujućeg festivala MIK.
Odgovor na prvo pitanje je: da, Pag je bio zastuljen na pločama zbilo se to 1980. godine, prošlog stoljeća, kada su "Opatijski Suveniri" izdali singl: "Na Pagu škoju sam rojen" i "O lipi Pagu moj".


Iste godine dogodila se i promocija te singlice na prepunoj pijaci, gdje su "Opatijski Suveniri" i njihov vođa Duško Paro, za sva vremena zlatnim slovima ostali upisani u glazbenu povijest Paga.

5. travnja 2013. odlukom Gradskog vijeća Paga, glazbenik Duško Paro u znak priznanja za izuzetan doprinos u promicanju "rodnog" grada Paga dobio je Nagradu Grada Paga.
Klapa "Pag" koju je 1980. godine, osnovao glazbenik Jure Maržić, također je snimila jedan nosač zvuka.

Tako su dva susjeda iz iste ulice i dva vrijedna glazbenika i glazbena pedagoga, dali ogroman doprinos paškom glazbenom stvaralaštvu.
Ovogodišnje 51. izdanje Festivala Melodije Istre i Kvarnera posjetiti će pet gradova, zaobići će naš otok, niti će Pag biti zastupljen sa klapom "Sol", koja ove godine ne nastupa na putujućem festivalu.

Klapa "Sol" prvi puta nastupa na MIK-u 2008. sa skladbom "Labain", ujedno i prva klapa koja samostalno nastupa na putujućem festivalu, ostavlja izuzetan dojam, za što dobiva i svoju prvu nagradu za naboljeg debitanta, te onu najvažniju, treću nagradu publike.
Sljedeću festivalsku godinu 2009. klapa "Sol" nastupa sa pjesmom "Škapular", koja nije ostavila značajniji trag među publikom, ali je to kontinuitet nastupanja klape "Sol" i priprema za nešto veliko.
2010. godine, klapa "Sol" na MIK-u nastupa sa pjesmom: "Boduli su duša od Kvarnera", koja odmah u samom početku njenog izvođenja pokazuje da bi to mogla biti svojevrsna "bodulska himna". Paška klapa "Sol" je zadobila srca bodula i uvjerljivo pobjedila na MIK-u. Prva pobjeda Pažana na jednom glazbenom festivalu.

Sljedeća godina 2011. ostavila je trag sa gorčinom, o kojem se više pisalo o namještanju glasova za ukupnu pobjedu klape "Sol", nad tada uvjerljivim Alenom Polićem. Tu godinu klapa "Sol" nastupa sa pjesmom "Mediteraneo" i osvaja drugu nagradu publike.
2012. klapa "Sol" pripremila je strategiju na koji način demantirati sve glasine o namještanju rezultata i kako se na pošteni način može opet zadobiti srca publike i biti sveukupni pobjednik festivala. Pjesma "Dalmacija di Kvarner bušiva" bila je ukupni pobjednik putujućeg festivala. Branko Barbir kao autor svih kompozicija do tada je na svoj specifičan način dao jednu dimenziju više festivalu Melodije Istre i Kvarnera.
2013. godine klapa "Sol" je na MIK-u sa svojom pjesmom "Afitanca", a 2014. sa pjesmom "Dota".
Sedam godina za redom klapa "Sol" ostavlja veliki trag na putujućem festivalu i zlatnim slovima ostaje upisana u povijest ovog festivala. Na kraju se broje samo pobjednici, a klapa "Sol" je dva puta bila na najvećem tronu festivala.

Prvi puta MIK je gostovao u Pagu 1980. godine, pa iz teksta možemo zaključiti da je to godina koja u glazbenom smislu za grad Pag znači jako puno. Promocija prve singl ploče sa popularnom pjesmom Opatijskih Suvenira, osnivanje klape "Pag" i gostovanje putujućeg festivala MIK-a, događaji su koji se u mom Pagu ne smiju zaboraviti.

Svim ljubiteljima glazbe, pogalvito onima koji su sačuvali gramofone i gramofonske ploče želim da današnji dan provedu uz svoje kolekcije ploča i uživaju u glazbi.

18.04.2015. u 11:17 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 15.04.2015.

101 PAŽANIN - 11.IVAN SLOVINJA – (Pag – Venecija)





Poznavanje kulturne i umjetničke povijesti Paga bilo bi nezamislivo bez oporuke paškog doseljenika u mlecima Ivana Slovinje, koji je bio stanovnik župe s. Moise (sveti Mojsije) u predjelu Venecije kod piaze s. Marko.


Iz oporuke je razvidno da je Ivan bio vlasnik zemljišnih posjeda smještenih na različitim mjestima otoka Paga (Gorica, Barbat, Dražica, itd.), te je njima obdarivao najbliže članove svoje rodbine.
Izvršiteljima oporuke, braći Petru i Benediktu Benetoviću s Paga, ostavlja jedan svoj vinograd u selu Barbat (in Barbato sancti Xristophori) te im navodi svoju želju da se u istom naselju u zaseoku Metajna sagradi kapela. Nalaže da se kapela posveti Gospi od Milosti (s. Maria de Grazia), najvjerojatnije inspiriran ikonom Madone iz crkve svetog Mojsija u Veneciji, te da se u kapeli održavaju mise zadušnice u spomen na pokojnika i sve njegove pretke.
Izvršitelji oporuke obvezni su pronaći i izabrati jednog svećenika koji će redovito ispunjavati oporučiteljev zahtjev za održavanje misa, te svećeniku namjenjuje sva svoja odijela.
Njegova želja da kapela bude što bolje opremljena crkvenim ruhom za vršenje službe Božje, određuje da se od preostale odjeće njegove pokojne majke načine ukrasi za potrebe kapele. Osim toga odredio je da se za izradu kipova u kapeli upotrijebi srebrnina, također preostala nakon smrti njegove majke.
Slovinja je ovom oporukom jasno pokazao želju da se u selu Metajni na prostoru Barbata sagradi jedna crkvena građevina posvećan Majci Božjoj.

Na natpisu, uklesanom u niši zvonika s vanjske strane, stoji ANNO MCCCCLXXVII ME. FECIT. MR. NICOLAUS SIBENICI EPISC... Kako tijekom uklesanih godina u Šibeniku nije djelovao nijedan biskup po imenu Nikola, za vjerovati je da se uklesano ime odnosi na samog graditelja crkve. Na tragu nekih povijesnih izvora možemo predpostaviti da je riječ o glasovitom renesansnom graditelju Nikoli Firentincu. Ugovor o gradnji crkve se ne nalazi, niti se sa sigurnošću može tvrditi da je Nikola Firentinac boravio i djelovao na ovom dijelu otoka Paga, te se, izuzev samog natpisa na crkvi, o spomenutom graditelju još uvijek ne može ništa pouzdanije zaključiti.
Prema mišljenju paškog povjesničara Ruića, natpis treba čitati drugačije, treba čitati: Izgradio me majstor Nikola, šibenski kamenoklesar. Šibenski povjesničar, svećenik, don Krsto Stošić, piše da je «u selu Metajni na Pagu sagradio crkvu Nikola Firentinac, kako svjedoči natpis 1987. ME FECIT MR. NICOLAUS SIBEN. (V. Galerija uglednih Šibenčana, Šibenčana, Šib. 1936., str. 28). I naša Enciklopedija likovnih umjetnosti donosi da je: «1472. izvršio neke radove na zvoniku katedrtale u Splitu, a 1487. sagradio crkvicu u selu Metajna na Pagu» (Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. III., str. 550, Zagreb, 1962.).
Na osnovu svih dostupnih dokumenata i povijesnih činjenica, podatak da je oporučno Ivan Slovinja, Pažanin koji se odselio u Veneciju, sigurni naručitelj i darovatelj navedene kapele, važan je prilog u poznavanju i proučavanju nastanka i početak djelovanja crkvenih građevina na našoj obali, te je, kako za crkvenu povijest, svakako i zanimljiv izvor za povijesno umjetničko istraživanje crkvenog graditeljstva na našoj obali u doba renesanse.

15.04.2015. u 10:28 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 09.04.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.18.





Izazivao je veliku pozornost stanovnika, puno razgovora, puno pitanja. Kakav mu postament izraditi, na koje ga mjesto uopće postaviti?, mnogi su htjeli na pijacu jer je to srce grada, neki su htjeli na rivu, gdje mu je i danas mjesto. Na kraju je prevladalo mišljenje politike koja je stala na stranu većine i kip Jurju Dalmatincu se postavio na pijacu. Postavljanjem spomenika započela je akcija uljepšavanja grada Paga, popločavanje i ozelenjivanje manjih prostora u gradu. To nisu bile prevelike investicije, ali potezi koji su Pag činile gradom. I to gradom, koji je ne samo još privlačniji i ljepši za turiste, nego još važniji, za sve njegove stanovnike.
Ništa na toj pijaci više nije, kao iz onoga vremena dok je on čekao da ga se postavi, kako bi mogao diviti se svome djelu, svome gradu.




09.04.2015. u 16:27 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2015  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Travanj 2015 (6)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "Pag-isto, a drugačije" prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se