ISKONSKI PAG

subota, 29.08.2015.

JAVNE POVRŠINE U GRADU PAGU - PLAKATIRANJE




Na stranicama Grada Paga predstavljen je Službeni glasnik broj 9. za 2015. godinu, kojim nas Gradonačelnik Grada Paga, obavještava da je donesena Odluka o korištenju javne površine radi postavljanja pokretnih naprava.
Odluka je donesena u 12. članaka, i stupa na snagu danom donošenja. To je razumna odluka i čovjeku je drago da Gradsko poglavarstvo, pa makar i na kraju ljeta brine o javnim površinama.
Međutim, ono što je mene cijelo ljeto "bolo" u oči bilo je na koji se način odnose oni koji svojim plakatiranjem naružuju javne površine, da ne kažem i vrijedne kulturne spomenike a da za to niti su opomenuti, niti se znade red plakatiranja u Gradu Pagu.


Knežev dvor, crkva svetog Jurja, Dom (ne)kulture, svi mogući zidovi, magazini soli, rasvjetni stupovi, i da dalje ne nabrajam, bili su obljepljeni svim mogućim plakatima, a ono što je najgore i što me najviše zgrozilo, onako naprasno sa "puntinama" napadati ulazna vrata navedenog sakralnog objekta i Kneževog dvora.


To ne da je prekršaj, to je kulturocid za kojeg naravno nitko ne odgovora i koga god sam pitao, svi peru ruke od toga. Svi se pozivaju na zakon o "Komunalnom redarstvu", kojeg sam nota bene pročitao i vidio sve odredbe, kojima se tom nasilju može stati na kraj, ali to je samo mrtvo slovo na papiru.

Jednako kao i ja, mnogi turistu su fotografirali tu agresivnost prema stvarima za koje se mi u Pagu kunemo da su svetinja, valjda da bi mogli i oni utjecati na svoje gradske političare da se pozabave ovakvom nebrigom.
Možda je Gradsko poglavarstvo u Pagu i donjelo Odluku o plakatiranju na javnim površinama, ali onda se javno pitam, što rade oni koji bi trebali o tome voditi brigu?

Možda se nakon ovoga pokrenu kakve aktivnosti da se i ova nebriga dovede u red.

29.08.2015. u 10:47 • 0 KomentaraPrint#

petak, 21.08.2015.

DA SE NE ZABORAVI - LUMACA




Da ne izajden od svitla i sve ca je za svitlo vezano, ne moren pasat preko "Lumace".
Najviše su me na lumacu potakle dvi stare zaružinavile zapušćene lumace moje nane Katice Lućinke, koje san naša u Studeno vraćajući se u svoje ditinjstvo, u zapušćenoj cobanskoj kućici, ku je moj barba Ivo Madona prošlo godišće ponovno obnovi i verujen da se našlo mista za novu lumacu dikod na zid kućice.



Iako je lumaca za današnje svaćanje davala slabu svitlost, isto su se svi posli ki su bili planirani za tu vecer pored nje ucinli. U spomenuto Studeno moja nana Kate je obično pocinjala, a mogli su se obavit i drugi posli pored svitlosti ku je davala lumaca. Nana je znala pored lumace i šit čipku.

Lumaca je beseda koja dolazi od talijanskog govornog područja, a označava puža. Sei una lumaca: spor si ko' puž!
Kod nas je lumaca – svića na petrolje. U donjen delu lumace, ili rezervaru ki je od stakla, bi se nalilo petrolja, u koga je ulazila kurdela, ka se je pomoću ručnog mehanizma mogla provuć u gornji del lumace, di se mogla užgat.

Oko tog rezervara ucinjen je od lakog metala i otpornog na teplinu postament za malo zercalo, ko je davala još dodatno svitlosti, a verh je bi ucinjen tako da se lumaca more obisit. Plamen se diza uz stakleni tub i tako je dava svitlost.

Danaska moremo kakvu staru lumacu nać u neku konobu, di obišena stoji pored starinskog armeruna. Morebit je ki put i užgeju. Većinom je tub neocišćen od dima da nas siti kako je to nekad izgedalo. Dugo tako stojiju stare lumace kao spomenik duši i svaka more ispripovidat svoju štoriju, dok se duša umorna odmara u svojim sićanjima.

21.08.2015. u 20:28 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 17.08.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.22.




Ovogodišnji ljetni karneval dao mi je priliku da uspijem fotografirati neke ljude koje sam pred mnogo godina fotografirao u nekim drugim ulogama. Najvažnije od svega da su ostali vjerni tradiciji. Evo jedne drage osobe bez koje je bi Paški karneval bio nezamisliv, od Robinje do Paškog tanca. Jednom riječju: Ante Tonći Kurilić - Viola.



17.08.2015. u 21:52 • 0 KomentaraPrint#

petak, 14.08.2015.

160. GODINA ZAVJETNE PROCESIJE NA BLAGADAN VELE GOSPE U PAGU




I ove će godine kao i 160 prethodnih, Pažani zajedno sa svojim gostima u Zavjetnoj procesiji, prenjeti kip Majke Božje iz Starog Grada do Grada Paga, gdje će ostati do blagdana Male Gospe, kada će je u istoj procesiji vratiti u njeno prebivalište, u Stari Grad.


Ovo nam je ljeto pokazalo svu svoju moć, ali nas to neće omesti da hodočastimo našem najvećem hodočasničkom mjestu na otoku, Starom Gradu.
Stari Grad je jedinstven i po području s kojeg dolaze hodočasnici. Tu nisu samo hodočasnici sa otoka, nego i hodočasnici iz pod Velebitskog kraja, Like, susjednih otoka, Ravnih Kotara, ali tu se mogu sresti hodočasnici iz ostalih djelova Hrvatske, kao i brojni gosti koji se pridruže procesiji.

I ove će godine Starim Gradom odjekivati Marijanske pjesme od kojih su nezaobilazne: "Zdravo Zvizdo Mora" i "Rajska Djevo".

Vjerničku procesiju će ove godine predvoditi Nadbiskup Zadarski mons. dr. Želimir Puljić, kako bi pokazao odanost ovoj mjesnoj crkvi i ovoj obljetnici, od 160. godina kako Pažani u znak zavjeta prenose kip Majke Božje u novi Grad.

Uz trodnevnu pripravu vjerničkih događanja, biti će dosta svjetovnih zbivanja koji će pratiti ovo veliko slavlje.
Mnogi umjetnici i pisci, danas kao i nekada se natječu tko će ljepše prikazati ili govoriti o Majci Isusovoj koju je Bog izabrao da bude majkom njegovom Sinu. Gledajući zastavu Europske Unije koja je plod krščanske ideje, mnogi Gospini štovatelji mogu s ponosom ponavljati što je sveti Ivan zapisao: "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec je pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda." (Otk 12,1).

Zato dok razmišljam o njenom uznesenju na nebu, shvaćam da je ona utočište duhovonog mira, ona mi daje nadu kojoj bi trebao težiti svaki čovjek, jer je Marija najbolji putokaz za to.


14.08.2015. u 19:08 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 09.08.2015.

IZLOŽBA "ĆUTIN OTOK SVOJ" Pag; 30. srpnja 2015.




I ovo ljeto su članovi Foto kluba Pag u sklopu "Paškog kulturnog ljeta" priredili izložbu fotografija "Ćutin otok svoj" i time dali svoj doprinos ovoj kulturnoj manifestaciji u Gradu Pagu, tijekom ljeta.
Prvi puta sam kao član Foto kluba Pag dao svoj doprinos u stvaranju ovoga projekta, jednom svojom fotografijom i time sam izuzetno bio ponosan.


Što znaći ćutiti svoj otok, poglavito kroz foto uradak?
Nije samo kamen, more i sunce ono što označava paškog čovjeka, tu je i bura, sol, kameni ostaci, kulturni spomenici, čipka i to su samo djelići vremena koji se nude fotografskim zaljubljenicima u ovoj otočnoj zbilji.

Naša zaljubljenost u taj prostor i naša iskonska težnja da ne zaboravimo paško vrijeme ili kako ga nazivamo povijest, očituje se kroz fotografije koje su izložili Paški foto amateri.
Kada odlazim sa svojega otoka koji je kamen u prostranstvu mora, i koji je obilježio pašku prošlost, bez kojeg Pag nebio bio Pag, znaci su davno uljuđenog otoka, u kojem se sadašnjost i prošlost tako vješto isprepliću. Tek tada shvatim, što znači oćutiti otok i kako je to biti pročučen svojim rodnim Gradom i svojim otokom.

Premda na samom otvaranju nije nazočilo mnogo ljudi, ne sumnjam da interes za izložbu nije bio velik. Siguran sam da u ljetno vrijeme otvaranje izložbi u 20 i 30 sati, dok su ljudi još na plažama nije prikladno i treba se u budućnosti voditi računa da se takve manifestacije mogu otvarati i u 22,00 sata ili čak i kasnije, to prepuštam ljudima koji vode Centar za kultru da ubuduće povedu računa o tome.
Za mene je ovo bilo iskustvo više i najznačajnije što sam upoznao mnoge članove Foto kluba Pag, i po prvi puta osjetio tu bliskost ljudi istih izričaja. To je najveća vrijednost ove izložbe.

09.08.2015. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2015  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "Pag-isto, a drugačije" prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se