ISKONSKI PAG

subota, 28.03.2015.

SRETAN TI DAN GRADE !





Imam ispred sebe najavu prigodnog programa koju je Grad Pag službeno objavio na svojoj web stranici, pa se pitam kako se sada slavi Dan grada? Uvijek isto.


Da se razumijemo, sve su to hvale vrijedne radnje, položu se vjenci nekome, podjele se nagrade grada, Gradska glazba svira budnice, u Crkvi Uznesenja BDM svečana misa, svečana sjednica sa govorom Povjerenika. Ali di je tu narod? Tko je zapravo Grad?

Sav narod niti će otići na groblje, niti na Svečanu misu, niti su svi pozvani u Gradskoj vjećnici na govorancije o uspjesima (valjda će se koja kazati i o neuspjesima), ali sam siguran da bi jedan veći dio Paškog puka htio podjeliti radost sa svojim Gradom u društvu, iću i piću. Znači da bi nakon svih ovih najava službenog djela trebalo spremiti jedan pučki ručak. Neka fažol bude na račun grada, a onda bi se uz prigodne štandove trebalo ponuditi tom istom puku, od kojeg taj isti grad živi i nešto od paških delicija, koje će biti namjenjene isključivo onima koji će učestvovati u službenom djelu proslave.

Vjerujem da Paškoj sirani nebi pala kruna sa glave, niti bi joj uzmanjkalo na završnom računu, da uz malo sira, skute i ostalih delicija posluže svoje građane.
Nebi ni koludricama pala kruna sa glave da ponude svoje delicija od baškotina na dalje. Možda i malo ribljih specijaliteta ako se netko još bavi ribarstvom u našem gradu. Neki drugi poduzetnici dio svojih delicija, slastičari, pekari, proizvođači vina i rakije.
Ovi što imaju apartmane da širom otvore vrata.
Dali bi svega ovoga bilo da nema Grada? Siguran sam u jedno: NE!
Imam osjećaj da se poštenije obilježavaju dani nekih drugih manjih mjesta na otoku nego Dan Grada Paga.
Nakon novih izbora se ne može kazati da je to u narodu, jer se taj isti narod odaziva kada ga Grad treba, kada ga zove upomoć. Zato sam uvjeren da je problem na nekom drugom mjestu. Mjestu gdje će se održavati razni govori i obećanja, zato se ništa nije promjenilo u zadnjih dvadeset godina, premda su se vlasti mjenjale kao čarape.

Siguran sam da jednostavno nikoga nije briga da se malo potrude oko toga. Sve se čeka na par ljudi koje još nitko ne zna, pa ih se ne može ni prozvat. Zato bi bilo najbolje da se taj dan, koji se ni ne slavi na dan rođenja grada, niti ne spominje dok se ne nađe taj netko tko ima što za kazati i uraditi.

Bez obzira na sve moje primjedbe bile one dobronamjerne ili zlonamjerne kako god ih tko uzme, želim uputiti čestitku svim Paškinjama i Pažanima, te svim stanovnicima Grada Paga.
Tebi Grade, "Sretan Ti Tvoj dan!", pa makar i "falši".

28.03.2015. u 15:37 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 23.03.2015.

NOVI – STARI GRADONAČELNIK





- Reka san da ću Ti se javit kada bude zibran gradonačelnik.
- Ceka san da vidin ako si od besede. Pa ca ti se cini?
- Ca mi se ima cint, izbori su sve rekli, zaželit novon/staron gradonačelniku mirno more na ovoj uzburkanoj političkoj Paškoj vali. Samo ca je godišće dan hićeno uzalud i potrošeni šoldi, ki su se mogli uložit u pametnije stvari.


- Ca bi to po tebi tribalo bit pametnije?
- Okreni se malo oko sebe, drugi put kada pojdeš doma, pa ćeš vidit puno toga di su se ti šoldi mogli utuć. Uskers je prid vratima, a pitanje je dali je ca pocišćeno u Pag i dali će gosti, ako ih bude moć ca vidit.

- Ti bi samo grad redi, ca nima pametnijih stvari.
- Reci mi, ca bi to po Tebi tribalo bit pametnije pa ću Ti odgovorit. Ca još uvik tribaju radne akcije, ca judi ne plaćaju komunalnu naknadu, zac se koristiju ti šoldi? Ako ovi dani nisi bi, odi do Opatije pa ćeš vidit zac judi tamo plačaju komunalnu naknadu. Jer u Opatiju ne moreš živit od fabrik. E, jadna Ti torba. Kada ćeš poć apartmani poredit?
- Samo ti zajebavaj.
- Zato nan i je tako u Pag, jer se vertimo oko toga, samo ti zajebavaj i samo ti ne zajebavaj, dok su apartmani puni, a kada su prazni onda kalivate svi Bozi sa neba i svi su van krivi, za ki Euro više. Kako će grad izgedat i ca će se u njemu dogajat, to vas ni briga. Ja bi svin turistima zabrani dolazak u Hervatsku pa bi voli cut onda ca govorite, i ne samo vi apartmanisti, nego i političari. Nimam Ti više ca reć, cujemno se kada budeju boja vrimena.
- Pa ca ni već zatoplilo.
- Ne, tek se sada potaklo, a dok se nagori tribat će vrimena. Bog.
- A, Bog kada ti tako govoriš.


23.03.2015. u 20:05 • 0 KomentaraPrint#

subota, 21.03.2015.

BENEDIKTINSKA OPATIJA SA CRKVOM sv. PETRA NA PROSIKI





Nastavila su se arheološka istraživanja na ostacima crkve sv. Petra na Prosiki, koja je bila središnji objekt Benediktinske opatije, u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.


Kada su započela arheološka istraživanja, tadašnji gradonačelnik Paga Željko Maržić je najavio da će ovaj projekt uređenja prostora u samom središtu grada biti prezentiran javnosti s konačnom namjerom da se detaljno koncipira namjena ovog atraktivnog prostora.

Ovo bi trebao biti samo dio bogate kulturne baštine kao neizostavni dio turističke ponude grada Paga. Kako to ostvariti?, je pitanje za stručnjake iz raznih disciplina.
Spomenuti gradonačelnik nazočio je na okruglom stolu – "Paška čipka jučer, danas, sutra", koji je održan prigodom 5. Međunarodnog festivale čipke 19. lipnja 2014. i nadam se da je uspio razumjeti riječi različitih stručnjaka na koji način to ostvariti, na primjeru Paške čipke.

Pod vodstvom kustosa Hrvoja Manenice iz Arheološkog muzeja u Zadru, provodi se drugi dio arheoloških istraživanja.
Kustos Manenica navodi da je riječ o spomeniku sakralne arhitekture, koje je vrijedno svjedočanstvo o razvijenosti srednjovjekovnog graditeljstva ne samo Paga, već i šireg prostora.

U prvom djelu istraživanja locirana je pozicija crkvice na temelju srednjovjekovnih karata. Otkriveni su zidovi i podnica iz XVII.st. s kvadratnom apsidom. Daljnjim istraživanjima otkriveni su ostaci još jedne starije podnice koja datira iz konca XV. i početka XVI. stoljeća.
U drugom djelu istraživanja nastavilo se sa spuštanjem unutar same crkve. Unutar zidova već istražene crkve, otkriveni su ostaci starije crkve koja je imala okruglu apsidu i lezene s unutarnje strane na bočnim zidovima crkve.

Kustos Manenica navodi da nedostaje sitnih arheoloških nalaza koji bi mogli pomoći u datiranju građevine, ali s obzirom na arhitektonske ostatke, crkva se može okvirno datirati u razdoblje predromanike od IX. – XI. stoljeća. Kustos dalje navodi na osnovu tvrdnji mještana da je prigodom radova za potrebe solane, na tom području pronađeno veliki broj ljudskih ostataka, može se predpostaviti da se na tom mjestu nalazilo i groblje. Unutar crkve otkriveno je šest grobova. Pet grobova pronađeno je u većoj, novijoj crkvi sa kvadratnom apsidom, dok je šesti grob bio kosturnica koja se nalazi ispred pročelnog zida starije crkve.

Za kraj nekoliko rečenica o benediktincima.
Benediktinci su najstariji monaški red u Crkvi na Zapadu. Utemeljio ga je 529. na Monte Cassinu i odredio mu pravilo sv. Benedikt iz Nursije. Njihovu je geslu "moli i radi" (lat. ora et labora) prilagođena i gradnja samostana. Osim triju redovitih redovničkih zavjeta (poslušnost, siromaštvo i čistoća) imaju i četvrti, obvezu stalnog boravka u jednom sammostanu (opatiji). Odjeća (habit s kožnim remenom, škapularom i kukljicom) crne im je boje, te se u narodu nazivaju i crnim fratrima.

Stjecajem raznih povijesnih okolnosti, mnogi samostani na području Hrvatske su prestali sa svojim djelovanjem. Danas u Hrvatskoj, uz osam ženskih benediktinskih opatija, postoji i jedna muška benediktinska zajednica, priorat Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu.


21.03.2015. u 19:24 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 15.03.2015.

GRADSKA ČITAONICA U PAGU





Dnevno politčka zbivanja u gradu Pagu omela su me da zabilježim jedan vrijedan događaj u svome gradu koji se zbio 14. veljače ove godine.
Tog dana je u prostoru bivše trgovine obuće "Borovo" otvorena čitaonica. Svaki, pa i onaj prosječan čitatelj, zasigurno se sječa svoje prve pročitane novine, neki su i sačuvali svoje prve novine ili novinske članke, jer to je uvijek bila spona između čitatelja i pisane riječi.
Uvijek je bilo vrijednih ljudi koji su ljubav prema svome gradu iskazivali na razne načine, pa je tako i Matica umirovljenika u gradu Pagu na čelu sa gospodinom Izidorom Jurićem i Grgom Fabijanićem učinila sve da se entuzijazam pretvori u svojevrsni pothvat ono što je grad Pag, po pisanju današnjih medija imao pred 122 godine.


Navedeni podatak usmjerio me da se njime pozabavim, pa pronalazim jedan drugi podatak da je grad Pag imao dvije čitaonice, jednu osnovanu 1873. godine pod nazivom "Hrvatska sloga", upravo radi toga što se nasuprot današnje čitaonice nalazi rodna kuća sa spomen pločom, jednog od osnivača prve čitaonice u Pagu, koje li sudbine, i druga osnovana 1896. godine kao "pravaška čitaonica". To bi značilo da je grad Pag imao čitaonicu pred 142. godine, po drugom dokumentu pred 119. godina.

Prepuštam povjesničarima neka se ovime bave i dokazuju povijesne činjenice, a ja mogu samo ustvrditi da bez obzira na ove činjenice grad Pag ima čitaonicu više od jednog stoljeća i time bi se trebao posebno ponositi.
Paški umirovljenici, a ne samo oni dobili su prostor u kojem će se osim čitanja, moći družiti i nekim drugim društvenim aktivnostima.

Za kraj treba naglasiti da će Matica hrvtaska – ogranak Pag u sklopu čitaonice urediti svoj kancelarijski prostor u kojem će djelovati, te je svojim novčanim prilogom pridonjela oživljavanju gradske čitaonice.

15.03.2015. u 13:20 • 0 KomentaraPrint#

petak, 13.03.2015.

GRADONAČELNIK U RALJAMA ŽIVOTA





- Ca nisi reka da ćeš se javit kada bude zibran gradonačelnik?
- Reka san, ali gradonačelnik još ni zibran.
- Prati san svi ovi dani ca pišeš, ali i Ti si politički izbjega komentirat političku situaciju u Pag.
- Pa ca je to politička situacija u gradu Pagu, to više šumja na trejatar, a u trejatru je sve dozvoljeno. Vidiš ca ovaj Frljić cini u Rječko kazalište i niki mu niš ne more, nanka mi ki ga plaćamo. I onda mi je najlipše kada Obersnel rece da je gradsko poglavarstvo donilo takvu odluku, samo ca ni reka sa cigovin šoldima plaća te odluke. Ca mu je odluke nana ostavila u dotu.


- Želko ti je pome Marca.
- Nikada mi ni krivo kada dobro za grad dolazi od Golije, jer to znači da na Goliju živeju dobri judi. Želko je to sigurno. A, ca se tiće Marca, moran mucat i po stranačkoj sprezi i po rodu.

- Ca sada oćeš reć da su ti Marcovi rod zato ca je barba Valo Marco živi ti kod matere i bi jon za teton.
- Ne, nego zato ca je Tinova nana Madonka, ako nisi zna.
- Sada si me opet uvati u đir. Od kada je Tinova nana Madonka.
- Od uvik ca ja znan i mome dedu Madoni perva rodica.
- Ma ti stalno zajebavaš Bebiću.
- Ti provjeri kod judi ki to u Pag znaju, pa mi se javi.
- Pa di mu je stala nana?
- U Šimuni, bila je pozakonjena u Fabijanića, pa se po meni Šimuni tribaju zvat Fabijanićevo. Pa ne razumin kada svi Fabijenićevi u Šimuni govoriji da su oni Šimunari, a ne Pažani. Tako su ti svi moji Pavinovi u Proboj, Probojčani. I njima je mat Madonka.
- Zac ti onda brat ni muca, nego su ga onako napadali na PPS-u?
- To pitaj njega. Ja ću ti samo reć jednu stvar. Uopće ne sumnjan u domoljublje moga brata, moj brat je od prvog dana u HDZ, jedini ki je na liniji stranke onako kako ju je dr. Tuđman stvori, jedini ki je od pervoga dana tamo, jedini ki je lojalan i odan stranci. Njega se ne vuce po nikakvin gradskin aferama, u nikakvim forumima ga nema. Je ti misliš da moj brat ni zasluži vjećničko misto. Po ćemu to misliš da je Tino Marco i svi oni kih je stavi na liste pametniji od njega. Ku si to bolancu uze po kojoj miriš možjani. Ovde se ne mećen u ulogu bratova odvjetnika, nego u onoga ki ovde javno more reć istinu o coviku komu je politika sekundarna stvar, ali domoljublje i Pag na pervo misto, i to mu nikakvi Tino Marco i Karamarko ne moreju uzet. Jeti to jasno?

- Pa ca si se užga toliko?
- Vrime je da i ja recen dvi besede, jer ih ima kaj mora u Pag ki misliju tako kako i ti.
- Daj, daj molin te živin Bogon, ja san samo sti da vidin kako dišeš, ti jako dobro znaš da bi ja za Valtera i u oganj ako triba. Ja mu se samo cudin kako more sa tin judima sedit za istin stolon.
- To je veličina covika, svakome pogedat u oci, nisan siguran da to u Paški HDZ njemu moreju mnogi od njih. Znaš ca je još Fortis napisa za Pažani oni ki se oćeju veliki, kako se u Pag rece, oni ki su titulani, ki oćeju vladat gradon: "plemići ki umišljaju da se ponašaju drugacije nego puk, doista su smišni judi i likon i odjelon i navikama i uvredljivim isticanjem". Koliko takvih u Pag znaš?

- Svaki drugi.
- Kada ova komedija bude gotova, cut ćemo se onako kako smo se dogovorili i čestitat novon gradonačelniku neka cretno vodi grad u nova bespuća.
- Ne moreš proć bez Tuđmana.
- Znaš ca ću te pitat:- kadi bi bila i kako bi izgedala ova Hrvatska da ni bilo Tuđmana, ili i ti još placeš za Jugoslavijon?
- Nidi.
- Ne tlapimo više, cujemo se.

13.03.2015. u 18:20 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2015  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)
Siječanj 2013 (9)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (6)
Rujan 2012 (5)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (4)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (11)
Ožujak 2012 (9)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "Pag-isto, a drugačije" prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se